Kako liječiti porezotine i manje rane

Nezgode se događaju svima. Bilo da se porežete kuhinjskim nožem ili ogrebete koljeno pri padu, manje rane kao što su porezotine i ogrebotine i dalje treba shvatiti ozbiljno i čim prije zbrinuti.

Kada vi ili član vaše obitelji imate porezotinu ili ogrebotinu koja krvari, slijedite ove korake:

Osoba stavlja flaster na petu
  1. Zaustavite krvarenje pritišćući ranu zavojem ili čistim ručnikom te po potrebi podignite ozlijeđeni dio tijela iznad razine srca kako biste smanjili dotok krvi.
  2. Operite ruke i očistite ranu od stranih tijela i prljavštine, potom nanesite  antiseptik.
  3. Ranu prekrijte sterilnim zavojem.

Kada hitno potražiti pomoć?

  • Ako ne možete zaustaviti krvarenje. 
  • Ako krvarite iz arterije.
  • Ako izgubite osjet u području oko rane. 
  • Ako je rana jako velika ili je oštećen velik dio tkiva.

Čuvajte se bakterijskih infekcija

Čak i ako poduzmete sve odgovarajuće mjere za sprječavanje infekcije, ona se ipak može razviti pod utjecajem čimbenika koji su izvan vaše kontrole. Određeni znakovi ukazuju na rizik od infekcije rane, primjerice nepravilni rubovi rane ili zagađenje rane prljavštinom te pojava tjelesnih tekućina kao što je gnoj.

Neki od znakova infekcije:

  • oteklina, crvenilo te bol koja se s vremenom pojačava umjesto da slabi
  • gnojni iscjedak iz rane
  • neugodan miris rane
  • omaglica ili ubrzani otkucaji srca
  • povišena tjelesna temperatura ili opći osjećaj slabosti

Zacjeljivanje kože

Proces zacjeljivanja kože sastoji se od nekoliko različitih faza.

U prvoj fazi zaustavlja se krvarenje:

  • Krvne žile koje opskrbljuju ozlijeđeni dio tijela sužavaju se i tako smanjuju dotok krvi (tzv. vazokonstrikcija).
  • Oko rane se nakupljaju krvne pločice (trombociti) te, zajedno s proteinima zaduženima za zgrušavanje krvi, koaguliraju i stvaraju tzv. fibrinski čep koji zaustavlja krvarenje i pretvara se u krastu.
Djevojčica sa flasterom na licu

Nakon zaustavljanja krvarenja, prethodno sužene krvne žile ponovno se proširuju kako bi bijele krvne stanice, zadužene za borbu protiv infekcija, mogle doprijeti do rane i spriječiti ili suzbiti infekciju.

Faza zacjeljivanja i obnove uključuje stvaranje ožiljkastog tkiva ispod kraste. Ovaj proces potpomognut je proizvodnjom kolagena na ozlijeđenom dijelu tijela. Ožiljkasto tkivo obično nastaje približno tri tjedna nakon ozljede.

Na brzinu zacjeljivanja rane mogu utjecati čimbenici kao što su dob, prehrana te druge infekcije i bolesti. Osim toga, brzina zacjeljivanja ovisi i o vlažnosti kože. Čim se rana zatvori, važno je održavati vlažnost i hidraciju nove kože i kože oko rane kako bi se smanjila upala i vjerojatnost stvaranja ožiljka te potaknula obnova zaštitne barijere kože.